Nalazite se na stranici "Čitaj dalje": idi na "Početna" / vrati se na "Saveti-zanimljivosti"
Klasične sijalice koje se kod nas još uvek dominantno koriste, nastale su 1910. godine, i sadrže balon u kojem je vakum ili neki inertni gas, zatim, užarena nit koja se usijava i na taj način svetli te je iskoristivost svetlosnog dela sijalice samo 5%, a 95% otpada na toplotu
LED rasveta ima efikasnost veću od 95%, znači da sijalica od 100 W ima istu efikasnost kao dioda od 6 W. Budući da nema užarenu nit koja bi pregorela ili staklo koje bi puklo, LED diode su vrlo pouzdane, jednostavno se povezuju s digitalnim sklopovima i za svoj rad ne zahtevaju visoke napone. Ušteda energije je očigledna, tehnologija proizvodnje LED-a se razvila, i u svakom modernom uređaju nalazimo LE-diode, s obzirom na veliki udeo klasične rasvete, izmenom iste sa LED-om u Evropi bi se godišnje smanjila stopa emisije ugljen dioksida za čak 25 miliona tona ili bi se „poništila“ emisija 10-ak miliona automobila.
LED izvori takođe pružaju mogućnost veoma preciznog usmerenja svetlosti (veoma uski snop svetlosti) na taj način smanjujući nepotrebne gubitke svetlosti, što ostavlja mogućnost efikasnijeg i preciznijeg razmeštanja samih svetiljki. LED svetlost crvene boje, emituje svetlost sa frekvencijom od oko 65 0nm. Zelena LED emituje spektar sa frekvencijom od oko 600nm, a plava LED emituje svoju svetlost sa oko 400nm. LE dioda ne emituje niti jednu drugu frekvenciju, za razliku od toplotnih izvora osvetljenja, koji emituje puno veći spektar zračenja koji je i ispod i iznad spektra frekvencija vidljive svetlosti.
Ugradnja, napajanje i kontrolisanje LED rasveteUgradnja LED rasvete najviše zavisi od tipa za koji smo se odlučili, postoje jednostavni elementi kao što su sijalice, kojima nije potreban transformator (pretvarač naizmenične u jednosmernu struju, imaju ga ugrađenog u svom sklopu), pojedini tipovi reflektora, koje možete i sami da postavite, ali u suštini je najbolje angažovati profesionalce. Kao što smo maločas pomenuli, LED rasveta može doći sa trafoom u svom sklopu, ukoliko je u pitanju RGB onda ona ima i antenu u sebi, ili se trafo i kupuje posebno i montira na izvor električne energije i povezuje sa LED-om. |
![]() RGB sijalica sa kontrolerom![]() Kontroler na dodir i trafo sa antenom |
Svetleća dioda (eng. LED; Light-emiting diode) je posebna vrsta poluprovodničke diode koja emituje svetlost kada je propusno polarisana, tj. kada kroz nju teče struja.
Prvu praktičnu svetleću diodu razvio Nik Holonjak, dok je radio za Dženeral elektrik davne 1962.godine, tako da se on smatra ocem svetleće diode.
Od tog vremena pa nadalje, konstantno se radilo i napredovalo na usavršavanju LED lampi. Početkom osamdesetih godina dvadesetog veka istražene su laserske diode, što je dovelo do ogromnog pojačanja izlazne svetlosti, zbog relativno male potrošnje LED se na tržištu, tokom devedesetih, usmeravao ekrana, automobilske i prometne signalizacije.
Značajan korak u upotrebi LED tehnologije za osvetljenje prostora napraviće japanski naučnik Shuji Nakamura, radeći za kompaniju "Nichi", to je bio plavi LED, sa kojim je završio polazni raspon primarnih boja LED-a, ali je bio i prvi korak koji je na kraju doveo do proizvodnje bele LED diode kakvu znamo danas.
Kombinujući tri osnovne boje led dioda, crvenu (eng.Red), zelenu (eng.Green) i plavu (eng.Blue), dobijamo sklop koji nazivamo RGB led. Boje svetlosti se kombinuju elektronski, na kombinaciju boja možemo uticati kontrolerom, i tako odlučiti da li će nam se prikazivati svaka boja pojedinačno, ili će mo odabrati neki od postojećih programa, tako da nam se boje smenjuju nasumično, uz lagane prelaze iz jedne u drugu.
Na ovaj način možemo dobiti veliki broj različitih nijansi boja.
RGB led može naći u vidu led traka, led svetlosnih cevi ili spakovane u nešto što podseća na klasičnu sijalicu, postoje i RGB led reflektori koji pružaju izuzetno jaku svetlost sa izuzetno malom potrošnjom a pritom emituju minimalno zagrevanje.
Saša Bogosavljević